STRATEGIJA POBOLJŠANJA  KVALITETE

J.U. PSIHIJATRIJSKA BOLNICA KANTONA SARAJEVO

 

1.      MISIJA

Misija Psihijatrijske bolnice Kantona Sarajevo je da na adekvatan, pravovremen i stručan način  participira u okviru zdravstvenog sistema Kantona i Federacije BiH na planu pružanja usluga iz oblasti zaštite mentalnog zdravlja, u skladu sa usvojenom Reformom mentalnog zdravlja koja je usmjerena ka razvoju psihijatrije u zajednici,koja obuhvata suvremeni psihijatrijski tretman ,destigmatizaciju duševnog bolesnika, njegovu resocijalizaciju i vraćanje u sredinu iz koje dolazi.

Mentalno zdravlje je jedan od najznačajnih segmenata zdravlja, kojem Svjetska zdravstvena organizacija i ostale međunarodne institucije poklanjaju pažnju kroz aktivnosti i programe zaštite mentalnog zdravlja u sklopu zdravstvene politike svake zemlje.

Unapređenje mentalnog zdravlja predstavlja složen proces koji obuhvata brojne ne samo zdravstvenog sistema, već i segmente društvene infrastrukture. Naime, koncepcija razvoja mentalnog zdravlja treba da respektuje senzibilitet društva da bi bila adekvatno prihvaćena. Iz tih razloga ne smiju se zanemariti socijalni, kulturni, ekonomski i društveni miljei, kao i potreba međusektorskog pristupa problemu mentalnog zdravlja.

Svjetska zdravstvena organizacija je svojom definicijom zdravlja proširila koncept mentalnog zdravlja: »Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već stanje fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja». Predmetna definicija ukazuje na značaj mentalnog zdravlja, ali istovremeno i na mnoge probleme koji postoje /socijalni, ekonomski, društveni…/ i koji zahtijevaju organizovano djelovanje društva u ovoj oblasti.

Respektovanje ekonomsko – socijalnih i društvenih problema, otvorilo je mogućnost psihijatriji da posredno utiče na kreiranje zdravstvene politike, i tako bude jedan od uslova prilikom procjenjivanja životnog standarda jedne zemlje .

Neposredno životno okruženje, više od deceniju, bilo je polje tranzicionih kretanja, ratnih sukoba, egzodusa stanovništva, migracionih kretanja, ekonomske krize a sveukupno mijenjalo je milje življenja, kako domicilnog stanovništva tako i imigracionog. Procesi unutar samog društveno ekonomskog miljea doveli su do pada zaposlenosti, otežanog funkcionisanja porodica, akulturacije, alijenacije, sa tendencijom povećanja javljanja mentalnih poremećaja. Ukupno posmatrano, svjedoci smo sve veće otvorene manifestacije formi disocijalnog ponašanja, alkoholizma, upotrebe psihoaktivnih supstanci, delikvencije, porasta kriminala, depresije i suicida.

2.      VIZIJA

Vizija  Psihijatrijske bolnice Kantona Sarajevo  je da preraste u savremenu psihijatrijsku ustanovu akreditiranu u skladu sa akreditacijskim standardima,  koja će biti osposobljena da na  stručan, pravovremen i sveobuhvatan  način pruža usluge iz oblasti mentalnog zdravlja, kao i to  da se u istoj obavlja  edukacija medicinskih profesionalaca.

Jedna od osnovnih vrijednosti Bolnice treba da bude organizacijska spremnost da se podrži i održi kvalitet i da se stalno radi na poboljšanju kvaliteta usluga.

Cilj strategije poboljšanja kvaliteta je promjena u načinu ponašanja osoblja, izgradnja nove organizacijske kulture i unutrašnjeg sistema poboljšanja kvaliteta

„Kvalitet znači raditi prave stvari na pravi način,dosljedno,da bi se osigurali najbolji mogući klinički rezultati za pacijente,zadovoljstvo svih od velikog broja potrošača,zadržavanje sposobnog osoblja  iostvariti zadovoljavajući finansijski rezultat“ ( Wendy Leebov)

3.      SWOT ANALIZA

U svrhu definisanja kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, urađena je SWOT analiza kojom su jasno definisane snage, nedostaci, prilike i prijetnje J.U Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo, a koji se direktno tiču kvaliteta.

Snage

Interne snage Bolnice su:

–          Odgovoran i posvećen menadžment koji pruža podršku i stimulaciju osoblju

–          Dostupnost resursa potrebnih za ispunjavanje standarda kvaliteta

–          Operaciona efikasnost u sprovođenju procedura, politika

–          Proaktivno ključno osoblje zaduženo za jačanje kvaliteta (glavni medicinari odjeljenja, šefovi odjeljenja i službi, Direktor, Koordinator)

Slabosti

–          Nedovoljan operacioni kapacitet (nema osobe uposlene da radi samo na kvalitetu)

–          Nedostatak finansijskih resursa

–          Nedostatak osoblja koje bi drzalo eduakcije osoblju o razvijanju, pisanju i implementiranju strategija

–          Nedovoljan interes ostatka osoblja u involviranost u pisanje politika i procedura (medicinske sestre/tehničari, tehničke službe, itd.)

Mogućnosti

–          Pristup fondovima donatorskih sredstava pomoću kojih bi se omogućila:

  • Edukacija osoblja (doktorski studij, zdravstveni menadzment  itd.)
  • Zadovoljavanje kriterija u sklopu Bolničkih standarda koje Bolnica nije u stanju da zadovolji zbog nedostatka sredstava (izgradnja lifta, laboratorije, itd.)

–          Održavanje nastave za studente –pružanje mogućnosti stručnog usavršavanja u vidu doktorskog studija uposlenicima, bi otvorilo vrata Ustanovi da sklopi sporazum sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, te da održava nastavu za studente.

–          Pristup novim tehnologijama koje bi poboljšale kvalitet usluga (nadogradnja već postojećeg software-a JAGO)

–          Jačanje saradnje sa drugim institucijama (policija, CMZ, NVO itd)

Prijetnje

–          Smanjenje budžeta Bolnice od strane ZZO usljed loše ekonomske situacije

–          Loš generalni sistem suradnje zdravstvenih ustanova sa ostalim institucijama (MUP, CMZ, DZ, KCUS, itd.)

4.      CILJEVI

Kratkoročni ciljevi (period 2014.-2015.)

1. Prva samoocjena na osnovu koje ćemo vidjeti gdje se nalazimo .Rezultati primjene samoocjene će nam omogućiti da uočimo  propuste – gdje se ne pridržavamo standarda i da planiramo akcije koje treba poduzeti s ciljem ispravljanja uočenih nedostataka

2. Izrada  politika i procedura ,revizija već uradjenih kao i njihova inplementacija u svakodnevne aktivnosti u koju trebaju biti uključeni svi uposlenici.

3. Rad na izradi strateških dokumenata poboljšanja kvalitete isigurnosti

4. Aktivnosti na izradi kliničkog audita ( revizije)

5. Jačanje partnerstva sa drugim institucijama ( Psihijatrijska klinika, CMZ, Centri za socijalni rad,nevladine organizacije)

6. Kontrinuirana edukacija uposlenika iz oblasti poboljšanja kvaliteta u zdravstvu, kao i  evaluacija primjene napisanih procedura

7. Popunjavanje aplikacije za neprimjenjljive standarde

8. Konačna samoocjena

9. Podnošenje prijave za akreditaciju

10. Obezbijeđenje finansijskih sredstava neophodnih za realizaciju procesa akreditacije

 

Dugoročni ciljevi (dvogodišnji)

1. Kontinuirano razvijati i održavati sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga prilagođenih uvjetima rada naše Bolnice

2. Kontinulirano raditi reviziju i doradu  napisanih politika i procedura kada se za to ukaže potreba

3. Praćenje definisanih indikatora kvalitete i sigurnosti na godišnjem nivou

4. Izrada reaudita ( kliničke revizije)

5. Rad na kadrovskim resursima ( prijem kadrova koji bi se isključivo bavili sistemom poboljšanja kvalitete i sigurnosti u zdravstvu)

5. ORGANIZACIONA STRUKTURA BOLNICE ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM

1. Komisija za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga ( sastanci se održavaju najmanje jednom mjesečno uz evaluaciju urađenog i podjelu novih zadataka).Predviđena grupa za pregled nepovoljnih događaja.

2. Etički komitet

3. Komisija za zaštitu prava osoba sa duševnim smetnjama

4. Komisija za kontrolu infekcija

5. Komisija za lijekove

6. Komisija za prigovore pacijenata

7. Odbor za upravljanje bolničkim odpadom

8. Stručna komisija za zdravstvene tehnologije

9. Komisija za zdravstvenu dokumentaciju

10. Komisija za obezbjeđenje zdravih radnih mjesta

11. Komisija za informisan je i IT

12. Stručni timovi  ( Stručno vijeće, Stručni kolegij)-sastanci jednom sedmično uz  informisanje o aktivnostima na implementaciji sistema kvalitete.

 6. ODGOVORNOST OSOBLJA

Menadžer  Bolnice

  • treba da razvija participativne, timski orijentisane organizacijske kulture koja ohrabruje učešće profesionalaca svih nivoa i vođenje procesa promjene kulture
  • učestvuje u definisanju vrijednosti ,misije i vizije organizacije
  • učestvuje u definisanju poslovne strategije kao podloge za strateško planiranje
  • razvija organizacijsku strukturu koja promovira komunikaciju i koordinaciju
  • imenuje timove poboljšanja kvalitete  i pruža pomoć timovima u radu
  • utvrđuje zadatke u domenu standardizacije procesa ipreveniranju potencijalnih problema
  • razvija sistem nagrađivanja koji podržava participaciju i visok nivo izvođenja uz izbjegavanje primjene sistema krivnje
  • održava sastanke sa predstavnicima korisnika usluga i osobljem da bi se došlo do zaključaka vezanih za evaluaciju aktivnosti preduzetih na poboljšanju kvaliteta i preduzele nove aktivnosti
  • demonstrira posvećenost akcijama kvalitete

Šefovi odjeljenja

  • realizuju zadatke na provođenju definisane misije i vizije Bolnice  i angažuju se na njihvom približavanju osoblju
  • učestvuju u radu timova kvaliteta
  • razvijaju planove poboljšanja kvaliteta na odjelima i prate njihovu realizaciju
  • prave podjelu zaduženja i rade sa osobljem na području standardizacije procesa
  • identificiraju potrebe korisnika usluga i osoblja u cilju njihove ugradnje u sistem kvalitete
  • prate primjene sistema mjerenja kvalitete i obezbjeđuju povratne informacije od zaposlenih ka top menadžeru
  • demonstriraju posvećenost procesima poboljšanja kvalitete

Ostali uposlenici

  • trebaju biti uključeni u izradu procedura ( ovisno o svojoj djelatnosti-medicinski i nemedicinski sektor) i odgovorni za primjenu istih u svakodnevnom radu.

7. EDUKACIJA

Interna edukacija

Svi uposlenici trebaju biti uključeni u internu edukaciju  iz uvođenja sistema kvalitete u bolnicu koji će se održavati jednom mjesečno.

Edukacija od strane drugih institucija

U periodu kad AKAZ organizirao svoje edukacije određeni broj uposlenika iz Bolnice biti će uključen (npr. predavanja za med. sestre/ tehničare i sl.).

8. POTREBA ZA KADROM IZ OBLASTI KVALITETE

U cilju implemenacije i održavanja kontinuiteta neohodno je zaposliti jednu osobu koja bi se bavila isključivo tom djelatnošću, ali se predhodno moraju obezbijediti finansijska sredstava ZZO.

9. KLINIČKI AUDIT

Oformljeni  Timovi za klinički  audit.Odabrana tema za prvi audit :„Praćenje stope rehospitalizacija za period od 6 mjeseci“. Reaudit se radi svako 6 mjeseci. Teme audita će biti prema Planu stručnog nadzora  a u skladu sa akreditacijskim standardima  ( standard 50).

10. INDIKATORI

  • Bolnica treba da prati sljedeće indikatore kvalitete ( koji se odnose na psihijatrijsku djelatnost):

-broj sastanaka  komisija

-zadovoljstva pacijenata putem anketnog upitnika

-zadovoljstva osoblja putem anketnog upitnika

-brojosoblja koje je završilo obuku iz kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga

-broj uboda osoblja iglom i drugim oštrim predmetima

-procenat pušača zaposlenih u zdravstvenojustanovi

-procenat finansijskih sredstava utrošenih na edukaciju osoblja

-broj usvojenih  i revidiranih politika i procedura po standardima

  • Potrebno je voditi evidencija nepovoljnih događaja:

-pojava decubitusa( indikator sigurnosti)

-samoubistva u bolnici

-pokušaji samoubistva u bolnici

-verbalni i fizički napad na osoblje

  • Potrebno je pratiti sljedeće elektivne indikatore:

-stopa izostajanja sa posla ( apsentizam)

-pad pacijenta s lomom ili bez

-Smrt pacijenta u okolnostima koje su suprotne prirodnom toku bolesti ili tokom tretmana koji je u skladu sa prihvaćenim standardima nije bilo

– Uzimanje lab.uzorka pogrešnom pacijentu .

– Ozljeda pacijenta prilikom uzimanja uzorka .

– Zamjena rezultata testa.

– Lijek administriran pogrešnom pacijentu .

– Administriran pogreša lijek

– Lijek dat u pogrešnoj dozi .

–  Lijek dat u pogrešnom vremenskom intervalu.

– Stopa upotrebe antibiotika

11. SARADNJA SA DRUGIM INSTITUCIJAMA

U svrhu jačanja partnerstva sa pacijentima, Bolnica treba da kontinuirano radi na jačanju saradnje sa drugim institucijama (Psih.klinikom, CMZ, CZSR, nevladinim organizacijama, itd.).Prema proceduri saradnje potrebno je oržavati periodične sastanke ( najmanje kvartalno) sa predstavnicima CMZ sa ciljem poboljšanja saradnje .Takodje održavati redovne sastanke sa predstavnicima Psihijatrijske klinike sa ciljem održavanja i poboljšanja dosadašnje saradnje.Isto se odnosi na na Centre za socijalni rad gdje je neophodno poboljštai saradnju .Takodje se planiraju sastanci sa predstavnicima službe Hitne medicinske pomoći i policije da bi poboljšali kvalitet usluga našim pacijnentima.

12. EVALUACIJA

Evaluaciju kratkoročnih ciljeva potrebno je uraditi za godinu dana, kako bi se ustanovilo da li su svi postavljeni ciljevi ispunjeni.

Evaluaciju dugoročnih ciljeva potrebno je uraditi za dvije godine kada će se ustanoviti da li su postavljeni dugoročni ciljevi ispunjeni, te koji su naredni koraci u jačanju kvaliteta J.U. Psihijatrijska bolnica KS.